WHAT ARE SHIBBOLETHNONYMS AND DO THEY EXIST IN THE SERBIAN LANGUAGE?

Autori

  • Milan D. Ivanović University of Montenegro Faculty of Philology

DOI:

https://doi.org/10.21618/fil2327275i

Parole chiave:

ethnonyms, lexicology, onomastics, terminology, etymology, šijak, heterostereotypes, slang, Serbian language

Abstract

Over the last decades, especially in the Slavic countries, onomastic disciplines and their terminologies have significantly improved. Therefore, in ethnonymics – a study of the names of peoples and, in a broader sense, the names of the inhabitants of physiographic and/or administrative regions – not only necessary terms, but also terms whose purposefulness is at best debatable, have been introduced. This paper examines whether such terms include the Bulgarian term govoren etnonim and the Anglophone term shibbolethnonym, which denote ethnonyms motivated by some speech characteristic of the community in question. The analysis is performed from the standpoint of Serbian onomastics and etymology using appropriate examples from different varieties of the Serbian language: the standard, rural vernacular, and informal varieties of urban environments (i.e. colloquial style and youth jargon or slang). Examples are classified into shibbolethnonyms ʻproperʼ, with more or less clear motivation reflected in the imitation of phonological, grammatical and/or lexical features in the speech of another ethnic or regional community (Švabenzi infrm. ‘Germans’), and ʻfalseʼ shibbolethnonyms, with blurred motivation or meaning which only describe the speech characteristics of the Other (Nijemci stnd. ‘Germans’). We particularly point to the examples which, in addition to speech characteristics, (re)produce positive stereotypes about the greatest closely related nation (baćuška ‘a Russian man’) and regional communities of the same, Serbian or Croatian people (đetić ‘a man from Montenegro’; prika ‘a man from Slavonia’, rođo ‘a man from Herzegovina’). Finally, based on the number and importance of the presented examples, it is concluded that the introduction of the notion in question is necessary, even if one takes the view that yet another onomastic term, in addition to many already accepted, may appear undesirable.

Riferimenti bibliografici

HJP: Hrvatski jezični portal, Zagreb, ʻZnanjeʼ – Sveučilišni računarski centar. https://hjp.znanje.hr [Accessed 22nd May 2022].

OLD: Oxford Advanced Learner’s Dictionary, Oxford – New York, Oxford University Press. https://www.oxfordlearnersdictionaries.com [Accessed 22nd May 2022].

PDIN: Pretražive digitalizovane istorijske novine, Beograd, Univerzitetska biblioteka ʻSvetozar Markovićʼ. http://www.unilib.rs/istorijske-novine/pretraga [Accessed 22nd May 2022].

PDSN: Portal digitaliziranih starih novina, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica. http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Search.aspx [Accessed 22nd May 2022].

PNM: Popis na naselenieto, domaḱinstvata i stanovite vo Republika Makedonija 2021. Skopje, Državen zavod za statistika. https://www.stat.gov.mk/pdf/2022/2.1.22.10-mk-en.pdf [Accessed 22nd May 2022].

RBE: Rečnik na bǎlgarskija ezik, I–(XV), Sofija, Institut za bǎlgarskija ezik ʻLjubomir Andrejčinʼ, 1977–(2015).

RSA: Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, I–(XXI), Beograd, Institut za srpsk(ohrvatsk)i jezik SANU, 1959–(2020).

RSR: Ivan Klajn i Milan Šipka, Veliki rečnik stranih reči i izraza, Novi Sad, Prometej, 32008.

RŽA: Dragoslav Andrić, Dvosmerni rečnik srpskog žargona (i žargonu srodnih reči i izraza), Beograd, Zepter Book World, 22005.

RŽG: Borivoj Gerzić, Rečnik srpskog žargona (i žargonu srodnih reči i izraza), Beograd, SA, 2012.

RŽI: Petrit Imami, Beogradski frajerski rečnik, Beograd, NNK International, 32007.

RŽS: Tomislav Sabljak, Rječnik hrvatskoga žargona, Zagreb, Profil, 32013.

SNP IV: Srpske narodne pjesme, IV: Pjesme junačke novijih vremena o vojevanju za slobodu (prir. Vuk Stef. Karadžić), Beč, [autorsko izdanje], 1862.

SR 1852: Vuk Stef. Karadžić, Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, Beč, [autorsko izdanje], 1852.

Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta (prev. Đ[uro] Daničić i Vuk Stef. Karadžić), Biograd, Britansko i inostrano biblijsko društvo, 1868.

References

Antonijević, D. (1982) Obredi i običaji balkanskih stočara. Beograd, Balkanološki institut SANU.

Asachi, G. (1847) Ist[r]o-Romǎniǐ. Kalendar pentru poporul romǎnesk. VI, 24–25.

Balkanski, T. & Cankov, K. (22016) Enciklopedija na bǎlgarskata onomastika. Veliko Tǎrnovo, Velikotǎrnovski universitet, Centǎr po bǎlgarska onomastika ʻNikolaj Kovačevʼ.

Belić, A. (22006) Izabrana dela, IV: Istorija srpskog jezika: Fonetika – Reči sa deklinacijom – Reči sa konjugacijom. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Belić, A. (1938) Iz života reči. Naš jezik. VI, 7–8, 177–201.

Blagonić, S. & Filipi, G. (2005) Istrorumunji. Istarska enciklopedija. Zagreb, Leksikografski zavod ʻMiroslav Krležaʼ, p. 344.

Blagus-Bartolec, G. (2015) Jesu li svi Dalmoši blitvari, a Slavonci prike?. Hrvatski jezik. II, 3, 32–33.

Brauning, R. (2005) Srednjovekovni i savremeni grčki jezik (prev. J. Petrović). Beograd, Karpos.

Dahmen, W. (1986) Das Istrorumänische. Rumänistik in der Diskussion: Sprache, Literatur und Geschichte (Hrsg. G. Holtus und E. Radtke). Tübingen, Gunter Narr, pp. 242–260.

Dragićević, R. (2017) Srpska leksikologija danas: Sadašnje stanje i perspektive. Južnoslovenski filolog. LXXIII, 3–4, 259–290.

Drettas, G. (1998) Aspects pontiques. Paris, Association de recherches pluridisciplinaires.

Drobnjaković, D. (1930) Kosmaj. Srpski etnografski zbornik. XLVI, 1–96, 697–714.

Erdeljanović, J. (1902) Donje Dragačevo. Srpski etnografski zbornik. IV, 1–224.

ERHSJ: Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (prir. Mirko Deanović i Ljudevit Jonke). I–IV, Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1971–1974.

ESSJa: Etimologičeskij slovar’ slavjanskix jazykov: Praslavjanskij leksičeskij fond. I– (XLI), Moskva, Institut russkogo jazyka im. V. V. Vinogradova – ʻNauka’, 1974– (2018).

Fountain, C. (2017) Naming Languages and Naming People: Ethnonyms and Ethnonymics in Missionary Works from New Spain. In: Helmer, Á. (ed.) Textos, imágenes y símbolos: Lengua y cultura en la América virreinal. Madrid, Iberoamericana – Frankfurt am Main, Vervuert, pp. 103–125.

Filipović, M. (1960) Takovo. Srpski etnografski zbornik. LXXV, 1–317.

Gavrilović, S. (1969) Sedište štaba graničarskog puka. U: Prica, R. (ur.) Sremska Mitrovica: U čast dvadesetpetogodišnjice oslobođenja grada, pp. 93–117.

Gorjaev, S. O. & Spiridonov, D. V. (2016) Itogi i perspektivy onomastičeskoj nauki (vzgljad iz Oksforda). Voprosy onomastiki. XIII, 2, 190–218.

Griščenko, A. I. (2015) Meliorativnye etnonimy v russkom i drugix jazykax. Xvala i xula v jazyke i kommunikacii (red. L. L. Fedorova). Moskva, Rossijskij gosudarstvennyj gumanitarnyj universitet, pp. 121–133.

Ivanović, M. (2023) Gdje se i kad ʻirvasi’ mogu nazvati ʻstokom s istoka’: Imena Naroda i regionalnih grupa u neformalnim urbanim varijetetima srpskog jezika. Zbornik Matice srpske za slavistiku. CIII, 169–191.

Ivanović, M. (2021) Kognitivna semantika u etimologisanju leksema bez istorije pisane upotrebe: Prilozi pitanju o porijeklu imenice ʻdžora’. Annales: Annals for Istrian and Mediterranean Studies. XXXI, 2, 311–328.

Ivić, P. (2016) Istorija jezika. Celokupna dela, X/3: Rasprave, studije, članci (prir. M. Pižurica). Sremski Karlovci – Novi Sad, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, pp. 7–84.

Jespersen, O. (141969) Language: Its Nature, Development and Origin. London, George Allen & Unwin.

Jovanović, K. (1908) Gornje Dragačevo. Srpski etnografski zbornik. XI, 311–426.

Jovićević, A. (1896) Istorija Morače do 1820. godine. Brastvo. VII, 215–248.

Kajmaković, R. (1974) Semberija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. XXIX, 1–122.

Klaić, V. (1878) Prirodni zemljopis Hrvatske. I, Zagreb, Matica hrvatska.

Komatina, P. (2020) Slavjanskie etnonimy ʻBavarskogo geografa’ (istorikolingvističeskij analiz). Studia Slavica et Balcanica Petropolitana. XXVII, 106–137.

Korajac, V. (1868) Šijaci: Slika iz života od – iljuške. Dragoljub. II, 145–147, 161–165, 177–181, 200–203, 214–217, 230–232.

Kovačec, A. (1998) Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima). Pula, Znanstvena udruga ʻMediteranʼ.

Lađević, P. (ur.) (2014) Etnokonfesionalni i jezički mozaik Srbije. Beograd, Republički zavod za statistiku.

Lenormant, F. (1864) Les pâtres valaques de la Grèce. Revue orientale et américaine. IX, 237–255.

McConvell, P. (2006) Shibbolethnonyms, ex-exonyms and eco-ethnonyms in Aboriginal Australia: The pragmatics of onymization and archaism. Onoma. XLI, 185–214.

Marinković, P. (2009) Cincarsko-srpski rečnik = Dictsionar armânescu-sârbescu. Beograd, Srpsko-cincarsko društvo ʻLunjinaʼ.

Matasović, R. (2008) Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb, Matica hrvatska.

Mažuranić, M. (21938) Pogled u Bosnu. Zagreb, Zaklada tiskare Narodnih novina.

Mićić, Lj. (1925) Zlatibor. Srpski etnografski zbornik. XXXIV, 397–502.

Mikloshich, F. (1861) Die slavischen Elemente im Rumunischen. Wien, Die kaiserlichkönigliche Hof- und Staatsdruckerei.

Milićević, M. (1876) Kneževina Srbija. I, Beograd, Državna štamparija.

Mokienko, V. M. (red.) (32005) Russkaja frazeologija (istoriko-etimologičeskij slovar’). Moskva, Astrel’ – AST – Ljuks.

Petrović, Đ. (1994) Etnikon Aromun/Cincar – pežorativ ili ne. Zbornik Matice Srpske za istoriju. L, 135–145.

Petrović, P. (1949) Šumadiska Kolubara. Srpski etnografski zbornik. LIX, 1–275.

Picot, É. (1875) Les Roumains de la Macédoine. Paris, Ernest Leroux.

Pirh, O. D. (2012) Putovanje po Srbiji u godini 1829. (prev. D. Mijušković). Beograd, Službeni glasnik.

Popović, D. (21990). Srbi u Vojvodini: Od Karlovačkog mira 1699 do Temišvarskog sabora 1790. Novi Sad, Matica srpska.

Popović, D. (1952). Srbi u Budimu od 1690 do 1740. Beograd, Srpska književna zadruga.

Popović, D. (21937) O Cincarima: Prilozi pitanju postanka našeg građanskog društva. Beograd, Štamparija Drag. Gregorića.

Rakić, M. (1905) Kačer. Srpski etnografski zbornik. VI, 735–859.

Rendsburg, G. (2013) Shibboleth. Encyclopedia of Hebrew Language and Linguistics. III (ed. by G. Khan), Leiden – Boston, Brill, pp. 556–557.

Ribarić, J. (1940) Razmještaj južnoslovenskih dijalekata na poluotoku Istri. Srpski dijalektološki zbornik. IX, 1–207.

Skok, P. (1922) O Rumunjima. Jugoslavenska njiva. VI, 3, 209–221.

Stanišić, V. (2006) Uvod u indoevropsku filologiju. Beograd, Čigoja.

Stijović, Rada (2014) O leksici Sinodovog prevoda Novog zavjeta u odnosu na leksiku Vukovog prevoda. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku. LVII, 1, 69–81.

Suprun, V. I. (2011a) Podvig bolgarskih onomatologov: Recenzija na knigu Enciklopedija na bǎlgarskata onomastika: Kǎm osnovite na bǎlgarskata onomastika, Balkanski T., Cankov K., 2010. Izvestija Volgogradskogo gosudarstvennogo pedagogičeskogo universiteta. LXI, 7, pp. 161–163.

Suprun, V. I. (2011b) Razmyšlenija nad onomastičeskoj terminologiej. Izvestija Volgogradskogo gosudarstvennogo pedagogičeskogo universiteta. LXII, 8, 133–138.

Šešum, U. (2018) Konteksti upotrebe termina ʻšijak’ kod Južnih Slovena u 18. i 19. veku. Etnoantropološki problemi. XIII, 1, 83–92.

Traugott, E. & Dasher, R. (2002) Regularity in Semantic Change. Cambridge – New York, Cambridge University Press.

Trifunoski, J. (1994) Zaboravljeni Starobalkanci: Cincari u Republici Makedoniji. Beograd, Lunjina – Mida spes.

Vajgand, G. (1995) Aromuni: Etnografska, filološka i istorijska istraživanja takozvanih Makedoromana ili Cincara, I (prev. P. Žebeljan). Beograd, Srpsko-cincarsko društvo ʻLunjinaʼ.

Vidoeski, B. i dr. (1983) Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika. Skopje, Makedonska akademija na naukite i umetnostite.

Vuković, G. i Nedeljkov, Lj. (1983) Rečnik prezimena Šajkaške (XVIII i XIX v.). Novi Sad, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Institut za južnoslovenske jezike.

Živančević, M. (2006) Prisećanja. Letopis Matice srpske. CDLXXVII, 1–2, 148–171.

##submission.downloads##

Pubblicato

2023-06-30

Come citare

Ivanović , M. D. . (2023). WHAT ARE SHIBBOLETHNONYMS AND DO THEY EXIST IN THE SERBIAN LANGUAGE?. Filolog – Rivista Di Studi Letterari, Linguistici E Storico-Culturali, 14(27), 275–298. https://doi.org/10.21618/fil2327275i