BREAKING PATRIARCHAL VOICES: STORYTELLING AS AN EMPOWERING FEMINIST TOOL IN AFGHAN NARRATIVES OF HASHIMI AND HOSSEINI

Chaker  Mohamad Salim Abas

doi:10.21618/fil2633419m

Autori

Chaker Mohamad Salim Abas Beirut Arab University Faculty of Human Sciences Department of English

DOI:

https://doi.org/10.21618/fil2633419m

Ključne reči:

pripovijedanje, teorija narativa, feministički glas, patrijarhalno brisanje, avganistanska dijasporska književnost, kontranarativi, Nadija Hašimi, Haled Hoseini, bel huks

Apstrakt

Pripovijedanje je temeljna ljudska praksa koja čuva kolektivno pamćenje, prenosi kulturnu mudrost i oblikuje stvarnost. Oslanjajući se na razmišljanja Voltera Bendžamina iz eseja „Pripovjedač” u djelu Iluminacije (Benjamin 1968/2007), ovaj rad ističe ulogu pripovjedača kao posrednika ili prenositelja iskustva, čiji autoritet ne počiva na pukoj informaciji, već na sposobnosti da utka značenje u zajednički život. U prilog tome, Jerome Bruner u tekstu „Narativna konstrukcija stvarnosti” (1991) smješta narativ u središte kulturnih okvira kroz koje se stvarnost uopšte spoznaje, naglašavajući njegovu epistemološku snagu. Iz feminističke perspektive pripovijedanje dobija dodatni značaj kao sredstvo ponovnog prisvajanja utišanih glasova i otpora patrijarhalnom isključivanju. Carol Giligan u djelu In a Different Voice (1993) i Bel Huks u Talking Back (1989/2015) ukazuju na hitnost narativa u isticanju ženske agentnosti i autorstva. Ovaj teorijski okvir primjenjuje se na savremenu avganistansku dijasporsku književnost, gdje pripovijedanje funkcioniše kao sredstvo preživljavanja i osnaživanja. Putem romana Nadije Hašimi Biser koji je slomio školjku (2014) i Haleda Hoseinija A planine odjeknuše (2013) rad pokazuje kako se usmene genealogije, epistolarne forme i fragmentirana komunikacija ukrštaju u izgradnji feminističkih kontranarativa nasuprot patrijarhalnim strukturama. Ovi tekstovi smještaju iskustva avganistanskih žena u šire istorijske, kulturne i transnacionalne kontekste, otkrivajući pripovijedanje kao ključno mjesto otpornosti, otpora i narativne pravde.

Reference

Benjamin, W. (1968/2007) The storyteller. In: H. Arendt ed. Illuminations. Translated by H. Zohn. New York, Schocken Books, pp. 83–109.

Bruner, J. (1991) The narrative construction of reality. Critical Inquiry, 18(1), 1–21, https://doi.org/10.1086/448619

Bushra, B., Imdad, Z., & Malik, A. (2024) Subordination, tradition, and empowerment in Nadia Hashimi’s The Pearl That Broke Its Shell. International Journal of Humanities and Social Sciences, 4(3), 92–98. https://ijhs.com.pk/index.php/IJHS/article/download/683/468

Gilligan, C. (1993) In a different voice: Psychological theory and women’s development. Cambridge, Harvard University Press. (Original work published 1982)

Hashimi, N. (2014) The pearl that broke its shell. New York, William Morrow.

hooks, b. (1989) Talking back: Thinking feminist, thinking Black. Boston, South End Press.

hooks, b. (2015) Talking back: Thinking feminist, thinking Black. Expanded 2nd ed. London, Routledge. (Original work published 1989)

Hosseini, K. (2013) And the mountains echoed. New York, Riverhead Books.

Mohanty, C. T. (2003) Feminism without borders: Decolonizing theory, practicing solidarity. Durham, Duke University Press.

Petersen, K. H., & Rutherford, A., eds. (1986) A double colonization: Colonial and postcolonial women’s writing. Mundelstrup, Dangaroo Press.

Prathibha, P. (2020) Endure: A feminist analysis of the female characters in Khaled Hosseini’s And the Mountains Echoed. Literary Herald, 6(4), 112–124.

Siber, D. (2021) Narrative, genealogy, and female subjectivity in the 21st-century Anglophone Afghan diasporic novel. Master’s thesis. Boğaziçi University.

Spivak, G. C. (1988) Can the subaltern speak? In: C. Nelson & L. Grossberg (eds.) Marxism and the interpretation of culture. Urbana, University of Illinois Press, pp. 271–313.