Uloga fonotaktičkih informacija u razumijevanju i produkciji flektivne morfologije

Strahinja B. Dimitrijevic

Апстракт


U dvije odvojene studje provjeravano je u kojoj mjeri se naš kognitivni sistem može osloniti na fonotaktičke informacije, tj. dozvoljene kombinacije fonema/grafema, u zadacima automatske percepcije i produkcije riječi u jezicima sa bogatom flektivnom morfologijom, kao što je srpski jezik. U prvoj studiji, uz pomoć mašina sa vektorima podrške, obavljena je diskriminacija promjenljivih vrsta riječi na osnovu bigrama i trigrama generisanih na nivou morfosintaksičkih kategorija. U drugoj studiji izvedena je produkcija infleksionih oblika uz pomoć učenja zasnovanog na memoriji, oslanjanjem na fonotaktičke informacije iz posljednja četiri sloga osnovnih oblika riječi (lema). Maksimalna tačnost diskriminacije promjenljivih vrsta riječi dobijena je na osnovu bigrama i kretala se oko 93%. Slično, u zadatku infleksione produkcije na svim promjenljivim vrstama riječi uzetim zajedno, ispravno je generisano oko 92% infleksionih oblika. Potvrđena je značajna uloga fonotaktičkih informacija u percepciji i produkciji morfološki složenih riječi, te potreba da se ove informacije uzmu u obzir kada se razmatra pojavljivanje većih jezičkih jedinica i obrazaca. Rezultati pokazuju da funkcionalne veze ortografije/fonologije i semantike omogućavaju uspješno leksičko učenje, ali istovremeno dovode u pitanje potrebu za postojanjem mentalnog leksikona u kojem bi bile uskladištene mentalne predstave najrazličitih jezičkih karakteristka.

Кључне ријечи


fonotaktičke informacije; infleksiona morfologija; diskriminacija vrsta riječi; učenje zasnovano na memoriji; mašine sa vektorima podrške.

Пуни текст:

PDF (English)


DOI: http://doi.org/10.21618/fil1919036d

Рефбекови

  • Тренутно не постоје рефбекови.


Creative Commons License

ISSN 1986-5864

E-ISSN 2233-1158